Najčešći uzroci nepolaganja vozačkog ispita Stres

auto-škola Gavrilović

Jedno od emocionalnih stanja čovjeka koje je neophodno objasniti, a javlja se kao posljedica neuspjeha na vozačkom ispitu, jeste stres. STRES označava snažan pritisak, naprezanje i napor u određenim psihološkim okolnostima. Visoko je korespodentan sa mogućnostima zadovoljenja ili nezadovoljenja ljudskih potreba i uspjeha, te načina reagovanja u tim situacijama.

Stres se definiše kao skup emocionalnih, tjelesnih, fizičkih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi kad neki događaj procijenimo opasnim ili uznemirujućim. To je sklop psihičkih i tjelesnih reakcija na stresor koji pred nas postavlja zahtjeve kojima se ne može udovoljiti. Stresor ili izvor stresa može se definisati kao događaj ili niz događaja za koji smatramo da može izmjeniti uobičajeni, svakodnevni tok našeg života. Stresor je spoljšni događaj, dok je stres unutrašnje stanje ili doživljaj. Kakve će posljedice neka stresna situacija ostaviti na pojedinca zavisi u velikoj mjeri od lične procjene situacije ali i od toga šta osoba čini u takvoj situaciji (povlači se, bori se, miri se sa sudbinom i sl.). Veliku ulogu u tome imaju i osobine pojedinca poput uzrasta, pola, osobina ličnosti, i sl., te osobina okoline (zahtjevi, ograničenje, trajanje događaja, socijalna podrška).

Zašto se i kada stres najčešće javlja?

auto-škola Gavrilović

Stres kao psihičko stanje nastaje kad je pojedinac suočen s nekim za njega lično prijetećim događajima i situacijama koje s obzirom na svoje mogućnosti i spoljašnje okolnosti nije u stanju riješiti. Tipični simptomi stresnog stanja su: pojačano lupanje srca, plitko i ubrzano disanje, koje nekada može biti i otežano pa osoba ima osjećaj da "ostaje bez daha", glavobolja, umor, različiti tikovi, mučnina, bol u želucu, pojačano znojenje ruku, slaba cirkulacija i sl. Psihološki su simptomi takođe raznoliki i obuhvataju stanja kao što su anksioznost, nedostatak koncentracije, frustriranost, nemir, agresivnost, nesanica, a u težim slučajevima i depresija. Simptomi stresnog stanja ne samo da su sami po sebi neugodni, već i sputavaju osobu u njenom optimalnom djelovanju na određenom polju i tako izazivaju dodatni stres, čime se stvara poznati začarani krug.

Stres je uzrokovan najčešće disbalansom između zahtijeva koji nam se postavljaju u obavljanju odeređene aktivnosti sa jedne strane, te uslovima koji nas spriječavaju da tu aktivnost obavljamo što znamo bolje, sa druge strane. Takođe, moramo uzeti u obzir naše sopstvene potrebe, očekivanja i našu sposobnost da ispunimo ciljeve koje nam određena životna situacja postavlja. Stoga možemo reći da su uzroci stresa prisutni kako u našoj ličnosti, tako i u uslovima koje postavlja okruženje u kome djelujemo. Stres se može pojaviti na različitim nivoima: psihičkom, emocionalnom i kognitivnom nivou.

Unutrašnji faktori stresa - individualne karakteristike:

  • Nerealna očekivanja u vezi sa nekom aktivnošću; željeti više od onoga što se realno može učiniti,
  • Potreba za trajnom i kompletnom kontrolom nad situacijom,
  • Pretjerana predanost u obavljanju obaveza, osjećaj da je sva odgovornost na tebi,
  • Pretjerana istrajnost, rigidnost, tvrdoglavost u postizanju ciljeva,
  • Loše upravljanje vremenom,
  • Ne postojanje prioriteta, sve je jednako važno,
  • Osjećaj nekompetentnosti,
  • Odgovornost bez mogućnosti da se utiče na moć.

Koje su najbolje strategije nošenja sa stresom?

Najvažnije je svakako realno sagledati situaciju u kojoj se nalazite. Ako osjećate da je zahtjev koji je stavljen pred vas uz sve vaše napore ipak neizvediv - odustanite, nemojte dopustiti da vas vlastiti ponos i taština sputavaju u donošenju prave odluke.

  • Uvijek pokušajte sagledati problem s više gledišta, stvari su često drugačije nego što se na prvi pogled čini. Sjetite se svoje porodice, prijatelja, nekih problema sa zdravljem koje ste možda u prošlosti imali, pa ćete sasvim jasno moći doživjeti pravu veličinu problema sa kojim se suočavate.
  • Razgovarajte s bliskim osobama. Najgore je začauriti se u vlastiti vakuum i ne dopuštati nikome da dođe do vas. Razgovor uvijek pomaže jer samim tim što izgovorite ono što vas muči na glas osjećaćete se rasterećenije, a ujedno pružate priliku drugoj osobi da iznese svoje mišljenje.
  • Bitna je dobra organizacija. Vođenje računa o nadolazećim obavezama, koje je vrlo pametno zapisivati u kakav planer ili kalendar, procjena važnosti pojedinih zadataka i skladno tome redoslijed u njihovom rješavanju - sve to, iako možda naizgled banalno, može unaprijed spriječiti pojavu mnogih nepredviđenih stresnih situacija.
  • Nemojte se previše ljutiti na sebe kada pogriješite. Ima jedna stara latinska poslovica koja kaže: "Griješiti je ljudski, ali je u pogrešci ustrajati ludo". Imajte na umu da ste nesavršeni i prema tome podložni pogreškama, ali istovremeno nemojte zaboraviti učiti iz svojih propusta kako se oni više ne bi pojavljivali u budućnosti.
  • Komunikacija i stres - prvo je lijek za drugo. Kvalitetni međuljudski odnosi nikada ne nastaju slučajno, već su uvijek rezultat međusobne komunikacije i uvažavanja. Kvalitetna komunikacija i rad u grupi otvaraju prostor za nove ideje i rješenja problema jer na taj način ljudi dijele svoje iskustvo i znanje.

Psihološki smiren i emocionalno stabilan vozač, uz odgovarajući nivo znanja i vještina, najveći je doprinos sigurnosti u saobraćaju.

Praktični savjeti polaznicima za vožnju i polaganje ispita:

  • Ne koristiti nikakva sredstva za smirenje prije vožnje i ispita,
  • Adekvatno se obući za vožnju (zavisno od vrste vozila),
  • Obuti obuću koja mora imati čvrste i ravne potpetice/đonove,
  • Popiti dovoljno tečnosti i imati pored sebe negaziranu tekućinu (obična voda),
  • Imati sredstvo za brisanje znoja (maramicu),
  • Termin ispita znati dovoljno unaprijed, najmanje sedmicu dana, što je dovoljno za adekvatnu pripremu,
  • Razgovarati s instruktorom ko će sve biti u vozilu i ko vodi ispit,
  • Znati da će vas ispitivač pristojno i prijateljski pozdraviti,
  • Ne vjerovati pričama da instruktoru nije stalo da položite ispit,
  • Znati da ispit traje od 30 do 45 minuta,
  • Znati da je za pojedine radnje moguće dobiti drugu priliku i pri tome ne zaboraviti da postoje diskreditirajuće pogreške,
  • Tražiti pojašnjenje ili pomoć od instruktora i ispitivača ako nešto niste razumjeli,
  • Znati da stres i strah dovode do drhtanja nogu pa malo prethodnog razgibavanja ili šetnja nije na odmet,
  • Cilj svakog kandita je postati pametan i dobar vozač.

Na šta još treba obratiti pažnju pri polaganju vozačkog ispita!

  • Uzmite sebi dovoljno vremena za polaganje vozačkog ispita jer je to nešto čemu se treba posvetiti i redovito voziti,
  • Nema godišnjeg doba koje je idealno za polaganje vozačkog ispita; idealno je imati vrijeme na raspolaganju,
  • Ne smijete otezati sa satovima vožnje jer se strah od sjedanja za volan svaki put iznova vraća ako ne vozite konzistentno,
  • Za ispit treba učiti, učiti i učiti! Vozački ispit nije nešto banalno.

Materijali "Psihološki aspekti polaganja vozačkog ispita" preuzeti su sa seminara održanog od 17.11 - 1.12.2012.godine. Predavač: Milošević Nataša, dipl. psiholog. Detaljnije vidite na sajtu http://www.mpoo.org/